Kombinacija medicine i turizma relativno je nov tip turizma koji bilježi visoke stope rasta, te danas vrijednost tržišta medicinskog turizma iznosi preko 60 milijardi dolara. Trend rasta nastavit će se i u budućnosti, a na njegovo usporavanje može utjecati isključivo nedostatak kapaciteta, a nikako pad potražnje. Prema podacima UNWTO-a, 2,5% svih međunarodnih putovanja odnosi se na medicinski turizam, a predviđanja su da će do 2010.g. taj broj iznositi preko 50 milijuna putovanja godišnje samo zbog zdravstvenih razloga. Prema McKinsey & Company Ltd. procjene rasta tržišta kreću se oko 20-25% godišnje, a očekivani prihod od medicinskog turizma u sljedeće dvije godine procjenjuje se na više od 100 milijardi dolara.

Rast potražnje za uslugama medicinskog turizma u svijetu generira prije svega kriza u zdravstvenim sustavima razvijenih zemalja, visoke cijene zdravstvenih usluga, duge liste čekanja, te općeprisutan trend starenja stanovništva.

  

Ključan čimbenik u odabiru neke destinacije, osim same cijene, je prije svega standard medicinske usluge, visoka stručnost i opremljenost bolnica koje se bave ovakvim uslugama te atraktivnost lokacije u turističkom smislu.

Turistička atraktivnost Hrvatske, osobito njenog priobalja je neupitna, a ono što je također neosporno jest da hrvatsko zdravstvo ima vrhunski medicinski kadar, što predstavlja temelj konkurentske prednosti Hrvatske u pružanju usluga u medicinskom turizmu. Upravo je na tim osnovama nastala ideja o razvoju medicinskog turizma u Hrvatskoj.

Medicinski turizam - trendovi i brojke

Medicinski turizam se kao sveobuhvatni pojam koristi za cjelovit spektar aktivnosti od wellnessa i spa tretmana do svih vrsta kozmetičkih i najsloženijih zdrastvenih operacija uključivši primjerice transplantacije srca.

Ukupna vrijednost tržišta medicinskog turizma iznosi danas 60 milijardi dolara uz 50 milijuna putovanja do 2010. godine odnosno više od 100 milijardi dolara očekivanog godišnjeg prihoda.

• Procjenjuje se rast tržišta ovih usluga od 20 do 25% godišnje zbog starenja svjetske populacije.


• U strukturi sadašnjeg ukupnog obujma medicinskog turizma 41 % otpada na stomatološke usluge,40% na ortopediju, kardiologiju, kardiokirurgiju i neurokirurgiju, a 19 % na estetsku kirurgiju.


• Amerikanci su potrošili 2007. godine 17 milijardi dolara na zdravstvene usluge izvan SAD-a.


• Glavni igrač na tržištu su azijske zemlje - Indija, Singapur, Tajland, Malezija i Filipini, koji su prema procjenama u 2007 god. ostvarili prihod u iznosu od 3,4 milijarde dolara i drže 12,7% svjetskog tržišta.


• U Sjevernoj Americi su to Meksiko i Kuba, u Južnoj Americi Brazil, Venezuela, Argentina i Kolumbija, a u Africi Južnoafrička republika i Egipat.


• U Europi: Mađarska, Poljska, Belgija, Španjolska, Švicarska.


• Zamjetan je ulazak novih igrača poput novih azijskih zemalja, Koreje, Kine, Libije, Irana , zemalja karipskog područja i Južne Amerike usmjerenih prvenstveno na tržište SAD-a.


• Uočava se povezivanje službene medicine sa tradicionalnim tehnikama i metodama liječenja.


• Dolazi do daljnjeg jačanja i razvoja multinacionalnih bolnica (korporacija) kao pružatelja usluga, koje vođene troškovnom efikasnošću ulažu u razvoj usluga u zemljama trećeg svijeta.


• Sve veći broj korisnika sa novih bogatih tržišta kao što su Rusija i arapske zemlje, koji imaju dovoljno sredstava da im cijena neće biti limitirajući faktor, što neumitno vodi ka specijalizaciji u "ekskluzivnosti".


• Za očekivati je uključivanje osiguravajućih društava u ponudu medicinskog turizma uz napomenu da su ograničavajući faktori rizik kontinuirane njege i rizik odgovornosti za nestručno liječenje.


• Uočava se mogućnost da čak i vlade pojedinih država “outsource-aju” zdravstvene usluge, tj. da dio svojih zdravstvenih proračuna potroše u trećim zemljama.


• Uzimajući u obzir da hrvatsko zdravstvo ima vrhunski medicinski kadar i destinacijsku atraktivnost, unutar Medicinske grupe d.o.o. i njenih nositelja dr.sc. Miljenka Bure i Gorana Nedoklana, razrađena je strategija sa nekoliko mogućih modela razvoja i ulaganja u Centre medicinskog turizma u Hrvatskoj, prilagodljivih ovisno o veličini mjesta, postojećim medicinskim i turističkim kapacitetima te značajkama okruženja i tržišta u kojima bi se takvi Centri razvijali. Strategija uključuje u fazi implementacije zainteresirane partnere i investitore, od lokalnih zajednica do međunarodnih kompanija koje su već iskazale svoj interes za partnerstvom u projektu.